F.A.Q.

 

Što je bioetika?

 

Riječ bioetika skovana je od dviju grčkih riječi: bios, što znači »život«, i ethos, što ima mnogo značenja, a najbliža su nam »običajJ ili »navika« te »ćud« ili »karakter« (otuda pojmovi »običajnost« i »ćudorednost« koji upućuju na »moralnost« i »etiku«); tako se u širem smislu bioetiku može razumjeti kao »životnu naviku« ili »životnu moralnost«, tj. kao način odnošenja prema životu i ponašanja u životu; ukratko – kao »etiku života«. Međutim, bioetika je ujedno i znanstvena djelatnost. Kao interdisciplinarno znanstveno područje, bavi se proučavanjem svakodnevnih moralnih problema koji podjednako pogađaju sve nas te pronalazi put do rješavanja tih problema koristeći različite metode. Za razliku od tradicionalne (filozofske) etike, (filozofska) bioetika posebnu pažnju poklanja etičkim pitanjima vezanim uz ljudsku tjelesnost, zdravlje (medicina i biotehnologija) te odnos prema ne-ljudskim živim bićima i prirodi (ekologija).

 

Što je integrativna bioetika?

 

Integrativna bioetika je novija koncepcija bioetike, koja je nastala prvenstveno zahvaljujući hrvatskim bioetičarima. Za razliku od mnogih drugih bioetičkih modela, koji se bave samo problematikom ljudskog života u području medicine, biologije i biotehnologije, integrativna bioetika nastoji obuhvatiti sve probleme koji se tiču ljudskog i ne-ljudskog života. Zamišljena je kao otvorena komunikacija među različitim znanostima i različitim pogledima na svijet (kulturnim, religijskim, umjetničkim, rodnim, političkim itd.), uključujući osobna stajališta ljudi koji su izravno uključeni u problem o kojem se komunicira. Integrativna bioetika je metodologija pomoću koje se prepoznaje, raspravlja i rješava etičke probleme koji nas pogađaju na svakodnevnoj razini. Kada se suoči s određenim problemom (npr. pobačaj, eutanazija, genska terapija, zdravstvena skrb, tretman životinja, zaštita okoliša), integrativna bioetika pronalazi put do mogućih rješenja integrirajući u sebe različite perspektive, zbog čega je nazivamo pluriperspektivnom. Integrira i mišljenja različitih stručnjaka iz različitih područja odnosno znanstvenih disciplina (npr. medicina, biologija, fizika, filozofija, sociologija, teologija, psihologija, pravo, ekonomija, politologija, jezikoslovlje, teorija umjetnosti itd.), zbog čega je nazivamo interdisciplinarnom. Upijajući i sintetizirajući različita stajališta, ona nudi moguće odgovore na ove probleme u kojima se čuje glas svih.

 

Što su Lošinjski dani bioetike?

 

Lošinjski dani bioetike su međunarodna znanstveno-kulturna manifestacija koja se, od 2002., svake godine održava u Malom Lošinju (u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva, Hrvatskog bioetičkog društva i Grada Mali Lošinj), a okuplja stručnjake i studente različitih profila koji su zainteresirani za promišljanje i rješavanje problema današnjice.
 
Manifestacija obuhvaća: 

 

• međunarodni simpozij »Integrativna bioetika i nova epoha«,

• Studentsku bioetičku radionicu, koja je svake godine posvećena drugoj temi,

• Okrugli stol, koji je također svake godine posvećen drugoj temi,

• popratna događanja kao što su: »Bioetički café« (opuštenija rasprava o važnim bioetičkim temama), umjetničke radionice (često studentske), bioskop, predstavljanje novijih bioetičkih izdanja (među kojima se, u posljednjih nekoliko godina, nalaze i zbornici radova sa Studentske bioetičke radionice) itd.

Što je Studentska bioetička radionica?

 

Studentska bioetička radionica (SBR) je projekt koji se, u sklopu međunarodne znanstveno-kulturne manifestacije Lošinjski dani bioetike, od 2005. godine organizira u Malom Lošinju. SBR organiziraju prvenstveno studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u organizaciji i izvedbi radionice pridružuju im se i studenti drugih sveučilišta, fakulteta, veleučilišta ili visokih škola. Sama radionica traje četiri dana (u okviru četverodnevnih Lošinjskih dana bioetike), a sastoji se od niza seminarskih rasprava i radionica u kojima studenti razmatraju pripremljene teme te razvijaju rješenja. Osim obaveznog sudjelovanja u radu SBR-a, studenti-sudionici prisustvuju i drugim događanjima unutar Lošinjskih dana bioetike.

 

Po završetku radionice, sudionici dobivaju službenu potvrdu o sudjelovanju, a samo sudjelovanje može se navesti kao vrijedna referenca u životopisu. SBR ima i važnu edukacijsku ulogu kao neprocjenjiv dodatak standardnom sveučilišnom/veleučilišnom programu te se za sudjelovanje dodjeljuju ECTS bodovi.

 

Za više informacija pročitajte naš programatski tekst Na putu Studentske bioetičke radionice: Osvrt na razvoj, ulogu i značaj Bioetičkog inkubatora, objavljen u časopisu Holon 5(1):164–202, 2015., Zagreb.

 

Tko sve može sudjelovati na SBR-u?

 

Sudionikom ili sudionicom SBR-a može postati svaki student ili studentica preddiplomskog, diplomskog ili doktorskog studija, bilo kojeg fakulteta i bilo kojeg usmjerenja, iz Hrvatske i inozemstva. 

 

Na koje se sve načine može sudjelovati na SBR-u?

 

Na simpoziju je moguće sudjelovati s pripremom teme ili bez te pripreme.

 

Sudionik s pripremljenom temom održava kratko izlaže o odabranoj temi, koja mora biti u vezi s godišnjom temom SBR-a, nakon čega svoje spoznaje i uočenu problematiku kroz niz seminarskih aktivnosti dodatno proširuje i utvrđuje, pripremajući se za pisanje istraživačkog rada.  Priprema mora biti plod vlastitog istraživanja, ali je dozvoljeno istraživati i izlagati u timu s još jednom ili više osoba.

 

Sudionik bez pripremljene teme ne održava referat, ali jednako sudjeluje u svim aktivnostima.

​

Što nakon održavanja SBR-a, je li tu kraj?

 

Nakon dovršetka radionice, svi sudionici SBR-a pozvani su pripremiti svoje teme u obliku znanstvenog eseja za zbornik. Za izradu rada Uredništvo Zbornika Studentske bioetičke radionice održava posebnu radionicu, raspolaže posebno pripremljenim smjernicama i uputama za pisanje te pomaže u pripremi rada. Po izlasku, zbornik se distribuira u knjižnicama te je dostupan na internetu.

 

Sudjelovanje na radionici te objava rada može se navesti kao vrijedna referenca u životopisu, a osobito će dobro doći studentima koji su zainteresirani za znanstveno-istraživački rad i akademsku karijeru. Pisanje radova ima i obrazovnu ulogu jer budući znanstvenici, ali i oni koji se samo žele okušati u pisanju, imaju priliku naučiti kako se piše znanstveni rad te se upoznati s postupkom objavljivanja rada. Nemali se broj puta dogodilo da su upravo radovi te zbornici objavljivani u sklopu SBR-a bili prekretnice u karijerama naših sudionika.

 

Vidimo se u Malom Lošinju! :)